Savjeti za indoor uzgoj biljaka – Zelena Stanica Growshop Zagreb. Zemlja, hidro, klijanje, vegatacija, cvatnja…
CO2, vlaga i temperatura
CO2, vlaga i temperatura
Vlaga i temperatura su vrlo važni tijekom cijelog procesa. CO2 je potreban za optimalan rast u vegetaciji. Sva 3 parametra međusobno su povezani.
CO2
Ugljični-dioksid ili CO2 važan je plin pomoću kojega biljka bolje i ravnomjerno obavlja fotosintezu. Fotosinteza je proces prerade CO2 u kisik – O2, ujedno i mehanizam pomoću kojeg biljka “diše” preko listova. CO2 pospješuje stvaranje većih listova, bolje grananje i manji razmak između internoda (katova). Također, biljka se u procesu vegetacije ne izdužuje nego ostaje kompaktna – grmolika (ovaj proces ovisi i o genetici biljke, ne samo o CO2).
CO2 primjenjujemo samo dok gori svjetlo, dok je biljkama “dan”. Za proces fotosinteze potrebno je sunčevo svjetlo ili njegova imitacija (HPS/MH, LED, T5/CFL). U “mraku” (noći) biljka troši kisik koji je proizvela za dana. CO2 se koristi u vegetaciji i predcvatu dok se obavlja proces fotosinteze. Nakon formiranja cvijeta, fotosinteza se više ne vrši i CO2 više nije potreban. Read more
Ventilacija i filtracija
Ventilacija i filtracija
Cirkulacija zraka vrlo je važna stavka u unutarnjem uzgoju biljaka. Ventilacija
omogućuje izmjenu zraka u grow room-u, dok filtracija
pročišćava zrak od neugodnih mirisa.
Ventilacija i filtracija zraka usko su povezane, toliko da možemo govoriti o jednom pojmu, ali ćemo ih ovdje rasčlaniti i objasniti pojedinačno. Na kraju ćemo napraviti izračun – koliki kapacitet karbonskog filtera i ventilatora-ekstraktora mora biti za odredjenu površinu da bi uzgoj bio uspješan. Read more
Rasvjeta – HPS i MH , CFL i T5 , LED
Rasvjeta za unutarnji uzgoj biljaka
Rasvjeta se dijeli na dvije kategorije – način na koji dobivamo svjetlo (HPS i MH, LED, CFL i T5) i vrsta, boja samog svjetla (spektar – rast, cvatnja, plod).
Svjetlo se dobiva na 3 načina:
- HPS
i MH
žarulje spadaju u kategoriju svjetla sa plinskim izbojem, udaljenost od biljaka im je otprilike jednaka, koriste se za sve faze uzgoja, količina svjetla koju emitiraju je najveća od svih vrsta rasvjete. MH proizvodi više topline, a nešto manje lumensa od HPS. - CFL
i T5
rasvjeta je takodjer s plinskim izbojem, ali s malom količinom svjetla u lumensima i malom proizvodnjom topline. Koriste se uglavnom za proklijavanje i vegetaciju. - LED – tehnologija koja napreduje, nažalost još nije standardizirana kad govorimo o količini svjetla, sigurnoj udaljenosti od biljaka i slično. Emitiraju odredjeni spektar svjetla potreban biljci, znači nema gubitaka, štedljivije su od HPS/MH žarulja, ali i neefikasnije (zasada). Ne proizvode toplinu ako je elektronika dobro “složena” – varira od proizvođača do proizvođača.
Načini Uzgoja – Hidro i Zemlja
Načini uzgoja u zatvorenom prostoru (dvije glavne kategorije):
Konvencionalni ili tradicionalni uzgoj u “zemlji”.
Ovdje je riječ o klasičnom uzgoju u organskom mediju takozvanoj zemlji. Uzgoj u “zemlji” je lagan u odnosu na druge načine, ali i zemlju treba znati odabrati i pripremiti ako je to potrebno.
Hidro – Hidroponski, Aeroponski i Aquaponski uzgoj.
Ovdje se radi o medijima koji nisu organski (Grodan kocke
, hidroton-ekspandirana glina), ili uopće nema medija. Hidroponija koristi anorganski medij dok aeroponija ne koristi medij već korijen natapamo vodom direktno na nekoliko načina.
Također, spomenut ćemo i dva načina uzgoja vezanih uz količinu biljaka u growroomu ili šatoru za uzgoj. Razlikuju se u vremenu vegetacije, ovisno o broju biljaka.
Ako imamo manje biljaka, npr. 4-6kom. po m2, onda će vegetacija trajati dulje, biljke će biti veće i prinos će biti veći. Ako imamo više biljaka, npr.16-25kom. po m2 (SOG), onda će vegetacija biti kraća a prinosi veći, zbog broja biljaka.
Logika je slijedeća: chilli paprike koje imaju vegetaciju od 3 tjedna više će se razgranati i zauzeti mjesta, ali i više chillija dati na kraju. Chilli paprike koje u vegetaciji držimo desetak dana, neće zauzimati toliko mjesta, prinos po paprici će biti manji, ali kako imamo više paprika jer ih možemo “natiskati” u kratkoj vegetaciji, opet dolazimo na isto.
Trošak: cijena el. energije i gnojiva (dulja vegetacija) protiv, s druge strane, cijene sjemena ako se ide na puno biljaka i kratku vegetaciju.
Slaganje šatora
GROWROOM – slaganje šatora, svjetla i ventilacije
Slaganje šatora slijedi nakon što su sjemenke proklijale i imamo dva “kata” i korijen, vrijeme da mlade biljke presadimo u naš growroom (prostor za uzgoj) ili grow tent
(šator za unutarnji uzgoj). U prostoru treba postaviti svjetlo i ventilaciju, a ako imamo šator treba postaviti i šator.
Da bi se svjetlo što bolje odbijalo u prostoru, svakako je preporučljivo obložiti growroom reflektirajućom mylar folijom
. Šator je već obložen materijalom od mylar folije s unutarnje strane.
Slaganje šatora je vrlo jednostavno, samo slijedite upute. Prvo postavite šator na njegovo dno i otvorite ga sa svih strana. Kvalitetniji šatori omogućuju pristup biljkama sa 3 strane, dok je stražnja strana zatvorena.
Zatim napravite konstrukciju od cijevi i kutnih plastičnih elemenata za umetanje cijevi i postavite je u dno šatora. Kada je konstrukcija (okvir) šatora napravljena i nalazi se na dnu šatora, uđite unutar konstrukcije i presvucite šator preko nje i, uz malo napora, šator je složen. Preostaje samo postaviti dodatno dno šatora i učvrstiti ga čičak trakom koja je postavljena tvornički na rubove dodatnog dna.
Klijanje Ukorjenjivanje i Kloniranje
Klijanje i ukorijenjivanje
Klijanje i ukorjenjivanje je prva faza u uzgoju biljaka.
Postoji nekoliko načina proklijavanja a ovdje će biti riječi o samo dva. To su zapravo isti načini a razlikuju se samo u početnoj metodi.
Namakanje sjemenki u vodi.
Držanje sjemenki u vlažnom mediju – upijajući papir, vata i sl…
Namakanje u vodi
Ovo je način gdje se sjemenke drže kraće vrijeme u vodi (dok ne potonu). Vrijeme držanja sjemenki varira, ali nikad nije dulje od 12 sati (da ne bi došlo do truljenja). Vodu je dobro oplemeniti bakterijama prije namakanja. Ako koristite Fitobaccilus, vrijeme namakanja se smanjuje na od 30min do 5 sati najdulje.
Bakterije ujedno štite samo sjeme od pojave bolesti korijena, pretjerane vlage, a u budućnosti će stvarati povoljnu klimu oko korijena “jedući” loše bakterije i pretvarajući ih u hranjive mikroorganizme.
U svakom slučaju preporučljivi proizvod za klijanje, ukorijenjivanje i fazu vegetacije. U istoj vodi možete i namakati medij u koji ćete saditi proklijale sjemenke ili ju sačuvati za zemlje i medija za vrijeme faze klijanja i ukorijenjivanja.
Prikladni mediji za sadnju sjemena su Grodan kocke
, različiti kokos supstrati (Easy Plug
ili Root Riot
), ili tresetna čašica sa lightmix zemljom
, tresetom ili perlitom. Ako se ne upotrebljava zemlja onda je potrebno supstrate namočiti u otopini bakterija i vode, a zemlju zaliti. Sve supstrate osim zemlje preporučuje se namakati na pH vrijednosti od 5,5 , i to u vremenu od 30 minuta, da bi se prilagodili najboljoj vrijednosti pH poslije.
pH – kiselost otopine je od iznimne važnosti, kako za klijanje, tako i za nastavak uzgoja. U hidroponskom uzgoju, biljke najbolje uzimaju hranjive tvari ako je pH izmedju 5,5 – 6,5 . Ako je klijanje u zemlji poželjno je da vrijednost pH bude 6.0.
Nakon što su sjemenke odležale u vodi (mediji također), vrijeme je da u medij postavite sjeme, “špičastu stranu u zrak”, ne dublje od 1cm i malo pospite da zatvorite prodor svjetla. Medij ocijedite ako je premočen, nije dobro imati vodom natopljeni medij radi truljenja, a opet mora biti dovoljno mokar i vlažan. Sada morate imati klijalište
u koje ćete staviti svoje sjeme u mediju i koje će Vam čuvati vlagu i toplinu – dvije najvažnije stvari za pravilno klijanje!
Za najbolje klijanje, vlagu treba održavati izmedju 60-80%, temperatura mora biti 20-25 stupnjeva celzijusa i držati do prvih izdanaka u mraku – sjeme će pustiti korijen i klijanje počinje -mlada biljka kreće u potragu za svjetlom. Proces zavisi o kulturi , genetici i naravno održavanju vlage i topline bez velikih oscilacija, a ako su svi uvjeti zadovoljeni možete očekivati klijanje u roku 24 sata do 7 dana, ovisno o sjemenu.
Nakon što mlade biljčice niknu, da se ne bi previše izvile u zrak, potrebno je upaliti izvor svjetla u režimu 18 sati dan – 6 sati noć (može se držati i 24 sata, ali to iscpljuje biljku).
Izvori svjetlosti za klijanje su CFL
i T5
žarulje, mogu biti blizu biljaka bez opasnosti od paleža listova jer ne proizvode toplinu. Naravno, poklopac klijališta ostaje zatvoren barem 10 dana nakon paljenja svjetla i proklijavanja kako bi osigurali potrebnu vlažnost od 75%.
7-14 dana od proklijavanja vrijeme je presađivanja – korijen je probio medij, ne smije biti voden i tanak, ako je takav onda je razlog previše vode u mediju i jer – imate 2-3 “kata” izrasle mladice sa barem 4-6 formiranih manjih listova.
[woo_product_slider animation_duration=”600″ width=”100″ height=”100″ direction_nav=”true” num_of_prods=”3″ prod_tags=”000321, 046-296-009, 046-057-002, 046-241-007, 0361-430-024, 047-060-002″ show_price=”true” show_title=”true” transparent=”true” border_color=”#ffffff” template=”sliding-theme.css” animation=”fade” image_source =”thumbnail”]
Držanje sjemena na vlažnoj podlozi do proklijavanja
Ova dva načina razlikuju su samo u prvoj fazi. Dok u prvoj metodi imamo potapanje sjemena u vodi na kraće vrijeme, ovdje se radi o vlaženju sjemena nekoliko dana do prve klice.
Jednostavno, uzmemo 2 tanjurića i papirnati ručnik- 2 plahte. Papirnate ručnike namočimo u mlakoj vodi i ocijedimo rukom.
Na jedan tanjur postavimo jedan ručnik i fino ga složimo na tanjur. Sjeme bez ikakve pripreme ili poslije namakanja stavimo na vlažni papirnati ručnik, na njega stavimo drugi papirnati vlažni ručnik i poklopimo naopako okrenutim drugim tanjurom.
Tako pripremljen tanjur i ručnik sa sjemenom položenim u vlagu, držimo na temperaturi od 20-25oC. To je najpovoljnija temperatura za klijanje. Viša temperatura može “skuhati” sjeme. Niža ga može potaknuti da zapravo “odustane” od proklijavanja i ode u hibernaciju.
Nakon 2-3 dana, otvorite i pogledajte, ako su klice izbile 1-2 cm vrijeme je za presadjivanje u medij za ukorjenjivanje – stavite klicu u medij – prvo tanki dio bez lupine sjemena, a glavu sa sjemenom ostavite 1-2 milimetra iznad zemlje – medija. Ostatak postupka je isti kao i na prvom primjeru – klijalište, CFL ili T5 svjetlo – čekamo da korijen probije pa krećemo u presadjivanje za vegetaciju.
Kako bi uvijek točno i precizno znali temperaturu i vlagu u Vašem growroom-u najbolje je imati kombinirani vlagomjer/termometar
.
Iznimno je važno da nikako ne dozvolite da se papirnati ručnici osuše, jer onda sjemenu nema spasa. Redovito provjeravajte vlažnost i, po potrebi, namočite.
Kloniranje – Uzimanje i ukorjenjivanje reznica (klonova)
Za kloniranje moramo imati matičnu biljku, tzv. “majku”. Majka mora biti dovoljno razvijena u vegetaciji da bi se reznice mogle sigurno ukorjenti. Reznice ne uzimamo ako biljka već cvjeta ili je u fazi ploda.
Vegetacijski period (faza rasta) je jedina faza razvoja u kojoj uzimamo reznice za kloniranje. Matična biljka mora biti zdrava, razvijena u vegetaciji, sa izbojima ili granama spremnim za cvat. Starost matične biljke mora biti najmanje 30 dana, a najbolji rezultati (postotak ukorjenjivanja) dobivaju se kad je “majka” stara 8 tjedana (cca 60 dana).
Kloniranje – uzimanje reznica
Reznice (klonove) režemo iz razvijenih grana sa strane, nikako centralnu stabljiku jer će to zaustaviti rast i razvoj dodatnih grana koje izbijaju iz centralne stabljike. Centralna stabljika se reže i podrezuje ako nemamo visinu prostora (topiranje).
Režemo otprilike 10-15 cm od vrha najsvježijeg izboja granu sa strane, zatim uklonimo sve listove koji su stariji, a ostavljamo samo najsvježije listove pri vrhu reznice.
Reznicu potom režemo pod kutem od 45 stupnjeva da otkrijemo najviše “srčike” (bijelog tkiva) u sredini stabljike iz koje će se razviti korijen.
Potopimo u otopinu vode i aditiva
za ukorijenjivanje reznica na 30 sekundi do 2 minute (možete koristiti prah ili gel, ali dobro otresite i obrišite reznicu nakon umakanja – ako je predebeli sloj, korijen neće imati zraka i teško će se razviti).
Stavimo reznicu u medij za kloniranje – Grodan kocke, Root Riot ili Easy Plug.
Ostali koraci za kloniranje su isti kao i za proklijavanje. U klijalište, temperatura i vlaga. Nakon 5-14 dana reznice (klonovi) bi se trebali ukorjeniti. Sada slijedi presađivanje za vegetaciju.
Ako su reznice od zeljastih (mekih) biljaka postoji mogućnost da “klonu” nakon stavljanja u medij i klijalište. Ne očajavajte, to je normalno, u roku od 24-48 sati same će se ispraviti ako su uvjeti vlage, svjetla i temperature zadovoljeni.
Ako imate bilo kakvih pitanja vezanih uz temu “Klijanje, ukorjenjivanje i kloniranje”, molimo postavite ih u komentarima ispod.
Da li Vam je članak “Klijanje i Ukorjenjivanje” bio od koristi?
[rating_form id=”1″]